ARAPSKI JEZIK

Arapski jezik je jedan od rijetkih živih jezika u semitskoj jezičkoj porodici. On je, ujedno, i najmlađi jezik koji je nastao na tlu jugozapadne Azije. Povijest arapskog jezika , književnog, kako ga nazivamo, da bismo ga odvojili od brojnih dijalektnih varijacija, počinje u IV stoljeću.Obično se u njegovom razvoju razlikuju tri perioda: 1.period drevnog jezika (do pojave islama u VII stoljeću), 2.period klasičnog jezika (do vremena preporoda u XVIII stoljeću) i 3. Period suvremenog jezika.

Nauka o jeziku kod Arapa  je stara i veoma razvijena. U srednjem stoljeću bile su poznate dvije gramatičarske škole- u Basri i Kufi (VIII-X stoljeće), u Iraku , koje su i pored brojnih neslaganja i sporova, dale značajan doprinos proučavanju ovog jezika. Inače, Arapi  puno drže do svog jezika, do njegove ljepote, uglađenosti , riječitosti  i muzikalnosti. Jedna arapska izreka tako kaže: Mudrost Rimljana je u pameti, Indijaca u fantaziji, Grka u duši, a Arapa u njihovom jeziku.

Arapski jezik je u srednjem stoljeću bio zvanični jezik na mnogim dvorovima i, poput latinskog jezika u Europi, bio jezik učenih ljudi i duhovnika u Sredozemlju i Aziji. Danas je arapski jezik jedan od zvaničnih i službenih radnih jezika UN-a. Arapsko govorno područje se dijeli na četri cijeline :1. Zemlje arapskog magreba :Maroko,  Alžir, Mauritanija, Libija, Tunis 2.Egipat 3.Zemlje Šama: Palestina, Jordan, Sirija, Libanon.4.Zemlje arapskog zaljeva: Kraljevina Saudijska Arabija, Bahrejn,Katar, Oman  ,Jemen.
Arapsko pismo je veoma staro  i piše se s desna na lijevo. Arapski jezik ima 28 suglasnika  i tri samoglasnika (e, i, u), ali postoji težnja da se iz samoglasnika e, koji je dvostrukog izgovora, izdvoje zasebno a i zasebno e. Svaki glas ima svoj pisan znak u više varijanata (do četiri), u zavisnosti da li je taj znak sam, na početku riječi, u sredini , ili na kraju riječi. Arapsko pismo ne poznaje veliko slovo, niti ima razlike između pisanih i štampanih slova.
U Europi se zanimanje za ovaj jezik probudilo još u srednjem stoljeću, ali se arabistika, kao naucna disciplina u okviru orijentalistike, utemeljuje preko nizozemske škole semitologa u XVII i XVIII st. Kod nas prvi dodiri s ovim jezikom počinju vjerovatno, još u VII st. (preko Bizanta), a svakako preko islama, čiji se vjerski obredi obavljaju na arapskom. Brojne arapske riječi ušle su u naš jezik, uglavnom preko Turaka, kao : kadar, mušterija, miraz, rakija, makaze, megdan, itd. Arapske riječi su prodrle, kao algebra, alkohol, azimut, kafa, karat, kalij, cifra, itd. I u neke europske jezike.
Arapske zemlje formiraju Ligu arapskih zemalja čije je sjedište u Kairu i broje 23 zemlja članica. Danas je  arapski književni jezik, zvanični jezik komunikacije do 300 miliona Arapa od Maroka, preko Alžira, Tunisa, Libije, Egipta, Sudana, Libanona, Sirije, Jordana, Arabijskog poluotoka i Iraka do Bahrejna.

Opći tečaj ARAPSKOG jezika možete pohađati u svim stupnjevima određenim prema jezičnoj skali vijeća Europe od početnog stupnja A1 do naprednog stupnja C2.

Tečajevi se održavaju 3 puta godišnje tj. U jesenskom, proljetnom i ljetnom semestru. Dinamika nastave općeg tečaja španjoskog jezika je 2 puta tjedno po 2 školska sata. Ukupan broj školskih sati jednog stupnja tečaja je 66.

Pohađanje tečaja se odvija u danima PONEDJELJAK-SRIJEDA; UTORAK-ČETVRTAK ili danima prema dogovoru, dok termini tečajeva se dijele na:

PRIJEPODNE PO 2 ŠKS : 09:00-10:30 i 10:30 – 12:00

POSLIJEPODNE PO 2ŠKS:13:00-14:30 i 14:30-16:00

VEČERNJI TERMINI PO 2 ŠKS: 17:00-18:30;18:30-20:00;20:00-21:30

Upisi na tečajeve se vrše u rujnu, siječnju i travnju ali se uvijek možete prijaviti za bilo koji od semestara.

ARAPSKI jezik tablica stupnjeva.

A1- Pripremni korisnik

A2-temeljni korisnik

B1-Razvojni korisnik

B2-Samostalni korisnik

C1-Napredni korisnik

C2-Profesionalni korisnik